Странице

_____________________UMIŠLjENA RAZMIŠLjANjA JEDNOG ZAMIŠLjENOG NAMĆORA___________________

недеља, 27. април 2014.

Silovanje u teoriji i praksi


            Čitam... ma čitam svašta. To što danas pišu po novinama za vreme Tite bi zaglavilo u zatvoru. Pa ne bi više pisalo i lagalo narod... što b' reklo u krajevima đe Srbi žive na vjekovnim ognjištima kao i tamo 'di su došli ostavljajući ista ta ognjišta koja su u stvarnosti bila jedan ozbiljan „Smederevac“. Ali, šta je tu je... čitamo to što imamo. I čitajući to što imam pronađem kako je gomila žena nadležnih za ženska ljudska prava digla dževu oko knjige iz krivičnog prava iz koje uče... a valjda i polažu ispite... studenti prava u Kragujevcu. Prvo... uopšte nisam shvatio zašto samo u Kragujevcu? Jel' u ostalim delovima Srbije važi drugi krivični zakon ili to Šumadinci imaju poseban tretman. Mada... kad razmislim bolje... u Novom Sadu svaka osnovna škola ima drugačije knjige pa što ne bi i ceo fakultet. Nego... u toj knjizi piše i to da se dešava da žene pre silovanja znaju i da pruže povod muškarcima svojim provokativnim ponašanjem. Skoro kao da ih navedu da ih siluju. E, tu je sve zapelo. Skočiše ove iz tog udruženja k'o čavke... „To je ponižavjuće za žene“, „To je čist seksistički pristup (a kakav drugi može biti kad je silovanje u pitanju?) jednoj tako osetljivoj stvari“, „Takva pravna praksa ne postoji više ni u najvećim zabitima ove naše plave planete“, „Takvo krivično delo se ne može ničim opravdati“... i tako... jebaše majku ovim pravnicima načisto. Razumem ja njih... Danas se razna udruženja oglašavaju po kojekakvim pitanjima. Od ratarske proizvodnje do promene Ustava... mirnim putem, naravno. Ja sam baš razmišljao da ova moja i ja osnujemo neko udruženje. Recimo... za pomoć svim plodnim bikovima u Vojvodini. Tu može da se kenja koliko hoćeš a da niko ništa ne po'vata. Prvenstveno zbog toga što goveda to više i ne rade seksualnim putem nego veterinari osemenjavaju krave. Da... onda ispada da su veterinari bikovi... još će i da nas tuže zbog uvrede. Ali bikovi definitivno više ne mogu da uživaju u tom činu. A zašto? Šta su tu oni krivi pa ne mogu da j... da se pare. Jel'dâ da nije u redu.



            Ali, o tome ćemo kad osnujemo to naše udruženje. Da se vratimo onim studentima i njihovim knjigama. I onim žemskim udruženjima. Ja ne mogu a da se ne složim s njima. Iako nisam žensko potpuno ih razumem. Mora neko da se založi za tu stvar... da ne kažem podmetne. Jer... ko je još čuo da je žena isprovocirala muškarca? Da se smeškala, pa treptala okicama, pa pogledala ispod oka, pa zavrckala guzicom levo-desno. Ja još nisam čuo za takav slučaj. A još manje se meni desio. Ikad. Eto... pre neki dan sam krenuo u pravcu Beograda da neke prijatelje izvedem iz grada i pokažem kako da nađu put za Beograd... prosto je neverovatno kako ti Beograđani znaju da dođu ali ne znaju da se vrate odakle su došli, jeste primetili vi to?... Neki i ostanu zauvek. Zajeban je, izgleda, taj izlaz na istočnu stranu. Zato ih ja uvek ispratim... za svaki slučaj. Ali nije sad to važno. Nego... dok sam ih pratio i prosipao malo vode iz flaše za njima... valja se... upadne mi u oči jedna fina dama koja je stajala pored puta. Tog puta kojim se izlazi za Beograd. Kad sam pogledao malo bolje... vidim ja još jednu... isto tako finu. Pa još jednu, pa još jednu... jebote... ima ih bar deset. I sve fine. Ten malo preplanuo... valjda od kvarcovanja... prelepe crte lica, figure kao izvajane... ma, prave dame. Ali... ni jedna ne daje nikakve signale, nije provokativno obučena, diskretno je našminkana, ima savršenu frizuru... ni jednom gestom da ti pokaže da je spremna na neku bludnu radnju. Mislim, ni jedna se ne ponaša kao one iz onog udžbenika za buduće sudije, tužioce i advokate.



            Doduše dosta upadljivo bulje u tebe i malo-malo pa razrogače oči kao da ti amblenduju. Pomislih... mora da je nekoj od njih pozlilo ali im je neprijatno da istrče na sred puta i zaustave te na način na koji bi ugrožavao ostale učesnike u saobraćaju. Ali kao pravi džentlmen i gospodin, stanem sam da vidim da li je i kome potrebna pomoć. I interesantno, čim sam ja stao potrčaše sve prema meni. E jebiga... ako je svima loše onda treba da amblenduju nekom što vozi autobus a ne meni. Jedna je otvorila vrata i zadihano ali dostojanstveno i veoma kulturno upitala; „Šta si hteo? Samo pušenje ili sve? Kaži, pusti ove ostale, ja sam ovde najbolja.“ U čemu li je najbolja ako im je pozlilo? „'Oćemo li... da uđem u kola?“ reče iako je već sela na suvozačko sedište. „A gde ćemo gospođo?“ upitah ja? „Jes' ti neki ludak? Kako gde ćemo. Što se praviš lud? Jedna crvena je pušenje a za ostalo... dogovorićemo se... neće biti puno.“ Sad... dal' prodaju cigarete i uz to i još nešto drugo... to oko čega ćemo se dogovoriti... ne znam. Ali to mi je bio jedini logičan zaključak. Rekoh „Hvala gospođo, ne pušim, a i ne treba mi ništa od tog drugog repromaterijala na koji verovatno mislite. Ja sam mislio da Vam je pozlilo“. „Ti si garant neki manijak... kome bre pozlilo... Ee, jel ti 'oćeš il' nećeš“? „Šta god da je... neću gospođo... ne treba mi ništa“. Izašla je napolje i zveknula vratima tako da sam sutradan morao da idem kod „Opel Ace“ da mi našteluje šarke na vratima. Rasklimala su se. Dobro... to ne umanjuje gospođinu odmerenost i učtivost... pre bi se moglo pripisati tipičnoj ženskoj nesuptilnosti kada je u pitanju tehnika. Posebno automobili. Iako... posle te gospođe se uvukao neki čudan miris u kola... Teško ga je opisati... Nit' smrdi nit' miriši. Mada teško bi se moglo reći da miriši. Jedva sam izluftirao kola. Dva dana sam vozio sa otvorenim prozorima. Treći dan me zabolelo levo uvo pa sam morao da zatvorim prozore. A da. Dok je odlazila od kola počela je malo da trta-mrta guzicom. Vidi... pa izgleda da je ovo neka koju su opisivali u onoj knjizi... možda takve stvarno i postoje, samo ih ja do sada nikada nisam sreo. Eto, čovek se uči dok je živ. Ali... ipak mislim da su oni u onoj knjgi malo preterali. Nema toga u stvarnom životu. Žene nikad ne rade tako nešto. Možda samo na filmu. I u sudnici.




3 коментара:

  1. Zapravo bi kao lekciju na ovu temu treblo dati onu knjigu "Zašto muškarci ne slušaju,zašto žene ne tumače mape". Ne mislim pritom da žene zbog toga zalutaju na mračnoj livadi ili autoputu,šta ćeš jebi ga,ako ti je takav put do kuće i nemaš drugi??? Recimo,u pomenutom Kragujevcu,ako živiš u naselju Šumarice imaš dobar deo puta da šipčiš kroz šumu tj, park ili pored nje. Nije prijatno,svakako.Ali ne znači da daješ signale!
    Elem,muškarci to vide na jedan način,teško da vrckanje vezuju sa nekom romantikom. Žene su sklonije takvom razmišlajnju i ponašanju,ali ne misle uvek isključivo na sex. Ovo se doduše promenilo malo u današnje vreme "SEx i grad" revolucije. Samim tim treba promeniti i udžbenike!
    I da,kao neko ko je studirao (ne prava) u Kragujevcu i kao neko ko živi u istom,mogu da ti kažem da svaki profesor ima svoju knjigu i uči decu onome što on zna. Ovaj bi trebalo da poseti nekog specijalistu. Lingvistu i psihologa!

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Da... mada, on je u kjnigu stavio primere sa kojima će se budući advokati, sudije i tužioci zaista susretati u sudnici. Branilac će iskoristiti svaki mogući način da odbrani optuženog. To mu je ne samo posao nego i dužnost.
      S druge strane, ovakvih primera koje je on naveo zaista ima u sudskoj praksi.
      Nemoj zaboraviti da ako žena nakon potpuno normalnog seksualnog odnosa prijavi silovanje i ako u bolnici odmah nakon toga budu nađeni tragovi sperme optuženog (a danas i DNK)... male su šanse da prođe bez bar 3 godine zatvora.
      Teško će ga bilo ko odbraniti. To su te sporne situacije o kojima je uvek u sudskoj praksi bilo dilema... kako zaista utvrditi da je u pitanju silovanje?
      Naravno da ako te neko spopadne u mraku (a i što mora da bude mrak?) i siluje da tu nije ništa sporno.
      Ali danas, kada jedan nastavnik posle povrede na času fizičkog pokuša samo da očisti ogrebotinu i stavi flaster povređenoj devojčici biva proglašen za pedofila i siledžiju... kako zaista utvrditi stepen nečije krivice? Ili bar nameru?
      Potpuno smo iskrivili sve moralne norme ponašanja u svakom delu života i onda se postavlja pitanje šta je moralno a šta ne i koliko je to što je nemoralno (ili moralno) bilo zaista povod nekome da protumači neki gest kao poziv na "seksualnu igru". A kada jednom sedneš u pogrešan voz... sve su stanice pogrešne.

      Избриши
  2. Da se sada čudim kao patka velikom jezeru citiranim stranicama iz udžbenika značilo bi da sam zaboravila gdje sam odrasla i u kakvom okruženju. Bez uvrede, ali Balkan je oduvijek bio kolijevka licemjerja i dvostrukih mjerila, uspješno umotanih u komunističku ideologiju deklarirane ravnopravnosti spolova. Upravo zato što sam bila svjesna mentaliteta u kojem sam odrasla, nastojala sam da se ne dovedem u situaciju u kojoj ću biti žrtva. Jednom prilikom, jedna moja prijateljica nije k sebi mogla doći radi mojih stavova jer sam zagovarala tezu da se žena u Hrvatskoj ne smije dovesti u situaciju da bude silovana,; konkretno radilo se o primjeru da po mom sudu nema zašto ići u stan muškarca u 2 u noći jer time šalje dvosmislene signale - muškarac će shvatiti kao pristanak na nešto intimnije. nravno da žena ima pravo reći ne i da to što je blesava ili pijana ili štoveć nije poziv na silovanje, ali život bi bio svima jednostavniji da žene prvenstveno paze same na sebe i da odgajamo novu generaciju muškaraca koji će s više respekta pristupati problemu spolnosti.

    Uvijek me fascinira vaš muški kolektivni strah "da će žena nakon potpuno normalnog seksualnog odnosa prijaviti silovanje" .... kao prvo, prisutnost tjelesnih izlučevina nije jedini dokaz silovanja, čak i kada te ne zajaši Mike Tyson vrlo vjerojatne su lezije i mikrolezije na vaginalnom tkivu, da ne govorimo o modricama koje su posljedica agresije koja ne mora biti agresija spomenutog boksera. Kao drugo, upravo prisutnost tjelesnih izlučevina u spolnom odnosu s muškarcem s kojim nisi u stabilnoj vezi je dokaz da nije riječ o spolnom činu s pristankom, jer bez potrebe da dodatnom elaboriram i moj sadašnji muž prije 17 godina bez prezervativa nije mogao niti pomisliti da mi se približi. Kao treće, silovanje nije ograničeno samo na klasičnu penetraciju, kod nas u Hrvatskoj u Lici konkretno, gurnuti ženi prst u anus je isto kao i rukovanje (po sudskim odlukama), dok je takvo ispitivanje tjelesnih otvora po ostatku svijeta ipak sličnije silovanju. Što sa prislilom na oralni seks? To ne spada u kategoriju silovanja?

    Zamisli situaciju da jedna od tvojih kćeri ode u disco, lijepo se zabavlja, obukla se kao i većina današnjih djevojaka, popila je i koje piće i počne joj se nabacivati jedan od alfa mužjaka. Godi njenoj sujeti, još je u romantičarskoj fazi svog života i odrastanja, možda i razmijene koji poljubac tokom plesa ... ponudi se da ju odveze kući i onda ju u autu siluje! Ona nije ni bila svjesna da će završiti silovana, dapače, vrlo vjerojatno je s uzbuđenjem uzvratila prve poljupce. Kada je shvatila da on želi nešto više i da to nešto više nije ono što i ona želi ... po udžbeniku koji je napisao neki neandertalac spojenih obrva, tvoje dijete je zaslužilo da bude silovano. Jednako tako, da joj je netko stavio drogu u Colu i poslije se na njoj iživljavao, modrica i ogrebotina ne bi bilo, ne mora biti niti tragova sperme, dakle, ona nije ni silovana?

    Spomenutim neandertalcima koji pišu udžbenike, izgleda da nije jasno da je poprilično veliki postotak i silovanih muškaraca. Baš me zanima kako misle objasniti zavodljivost i nedolično ponašanje muške žrtve. Recimo, da je silovan tvoj sin ... dijete je otišlo u disco, tokom večeri upozna simpatičnog vršnjaka ili nešto starijeg muškarca i baš ono ugodno krenu pričati. Mali na račun neiskustva ne uspijeva uhvatiti signale koji mu se šalju i u novostečenom prijatelju vidi super kompića s kojim ima o čemu razgovarati. Kada dođe vrijeme da krene kući prijatelj se ponudi da ga odveze doma i u autu shvati da ga prijatelj doživljava drugačije nego je on to mislio. Da li je i za ovo silovanje kriva žrtva?

    Silovanje nije nikakva dilema u sudskoj praksi, dilema je samo u onim zemljama koje se još nisu rastavile od svog povijesnog muškaracvrijediviše stava. Iskreno se nadam da će žene pravnice i sutkinje, ženske udruge u Srbiji pokrenuti postupak za skidanje tog udžbenika s liste ili za reviziju spomenutog dijela teksta. Jednostavno je sramotno uopće čitati takve budalaštine u 21. stoljeću ...

    ОдговориИзбриши